Telavi
Telavi (gruzijski: თელავი) je grad u Gruziji središte regije Kahetije. Nalazi se u istoku države.
Prvi arheološki nalazi iz Telavija datiraju iz brončanog doba. Grad se počinje transformirati u prilično važno i veliko političko i upravno središte u 8. stoljeću. Arapski geograf Al-Muqaddasi u 10. stoljeću spominje Telavi kao jedan od važnijih gradova na Kavkazu, Al-Muqaddasi ističe da najveći dio stanovništva čine kršćani.
Od 10. do 12. stoljeća, Telavi je glavni grad Kraljevine Kakheti a kasnije Kraljevine Kakhet-Hereti. Tijekom tzv. zlatnog doba države Gruzije (12. do 13. stoljeća), Telavi je pretvoren u jedan od najvažnijih političkih i ekonomskih centara gruzijske države. Nakon raspada Kraljevine Gruzije u 15. stoljeću, uloga Telavija počinje opadati te na kraju postaje običan trgovački i obrtnički grad. Telavi ponovno stečeo svoju političku važnost u 17. stoljeću, kada je postao glavni grad Kraljevine Kahetije. Do 1762. godine, pretvorio se u drugi po važnosti grad u državi nakon Tbilisija. Vladavina kralja Erekla II., koji je rođen i umro u ovom gradu, bila je posebna epoha u povijesti Telavija. Tijekom tog razdoblja (1744. – 1798.) Telavi je strateško i kulturno središte.
Godine 1801., nakon što je Kraljevina Kartli-Kakheti pripojena Ruskom Carstvu, Telavi je izgubio svoj status glavnog grada. U 19. stoljeću, grad je dobio status administrativnog središta ujezda unutar Tbilisi gubernije. Tijekom tog razdoblja, gospodarstvo grad je uglavnom sastavljeno od male industrije, trgovine i poljoprivrede. U gradu je živjelo oko 12.000 stanovnika krajem 19. stoljeća (uključujući oko 9.000 Armenaca, uglavnom izbjeglice iz Otomanskog Carstva i 2.000 Gruzijaca).
Prvi arheološki nalazi iz Telavija datiraju iz brončanog doba. Grad se počinje transformirati u prilično važno i veliko političko i upravno središte u 8. stoljeću. Arapski geograf Al-Muqaddasi u 10. stoljeću spominje Telavi kao jedan od važnijih gradova na Kavkazu, Al-Muqaddasi ističe da najveći dio stanovništva čine kršćani.
Od 10. do 12. stoljeća, Telavi je glavni grad Kraljevine Kakheti a kasnije Kraljevine Kakhet-Hereti. Tijekom tzv. zlatnog doba države Gruzije (12. do 13. stoljeća), Telavi je pretvoren u jedan od najvažnijih političkih i ekonomskih centara gruzijske države. Nakon raspada Kraljevine Gruzije u 15. stoljeću, uloga Telavija počinje opadati te na kraju postaje običan trgovački i obrtnički grad. Telavi ponovno stečeo svoju političku važnost u 17. stoljeću, kada je postao glavni grad Kraljevine Kahetije. Do 1762. godine, pretvorio se u drugi po važnosti grad u državi nakon Tbilisija. Vladavina kralja Erekla II., koji je rođen i umro u ovom gradu, bila je posebna epoha u povijesti Telavija. Tijekom tog razdoblja (1744. – 1798.) Telavi je strateško i kulturno središte.
Godine 1801., nakon što je Kraljevina Kartli-Kakheti pripojena Ruskom Carstvu, Telavi je izgubio svoj status glavnog grada. U 19. stoljeću, grad je dobio status administrativnog središta ujezda unutar Tbilisi gubernije. Tijekom tog razdoblja, gospodarstvo grad je uglavnom sastavljeno od male industrije, trgovine i poljoprivrede. U gradu je živjelo oko 12.000 stanovnika krajem 19. stoljeća (uključujući oko 9.000 Armenaca, uglavnom izbjeglice iz Otomanskog Carstva i 2.000 Gruzijaca).
Zemljovid - Telavi
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Gruzija
Zastava Gruzije |
Gruzija je jedna od 15 država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza unutar granica Gruzijske SSR. Josif Staljin, pravim imenom Ioseb Džugašvili, sovjetski vođa od 1928. do 1953. bio je podrijetlom Gruzijac. Nakon osamostaljenja 1991, Gruzijom je vladao Eduard Ševardnadze, no 2003. Revolucija ruža ga je svrgnula, a za predsjednika je imenovan Mihail Saakašvili. Nakon Revolucije ruža, pokrenuto je niz reformi s ciljem jačanja vojnih i gospodarskih potencijala države. Gruzija je pružila vrijednu potporu NATO-vim operacijama u Kosovu i Afganistanu, te protuterorističkim operacijama podmorskog nadzora u Sredozemlju.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
GEL | Gruzijski lari (Georgian lari) | ₾ | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
HY | Armenski jezik (Armenian language) |
AZ | Azerski jezik (Azerbaijani language) |
KA | Gruzijski jezik (Georgian language) |
RU | Ruski jezik (Russian language) |